Znanstvenici tvrde: kava štiti mozak. Je li to uistinu tako?

    Contents

 

Kada je riječ o kavi, mišljenja o njoj i njezinoj funkciji podijeljena su i zapravo ovisno o tome s kime pričate ona može biti nezdravi porok, najbrže rješenje za ostati budan u datim trenucima ili čudesni dodatak za zdravlje. Kako to uvijek i biva, istina je uvijek negdje između.

Budući da je kava jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, ne čudi da su na njoj napravljena brojna istraživanja, a jedno od njih pokazalo je da su dobrobiti i koristi kave puno veće od njezinog rizika. 

Ako uzmete primjer kognitivnih performansa, znajte da kofein u kavi blokira dosadne neurotransmitere koji zapravo usporavaju vašu moždanu aktivnost, a upravo ćete zbog unosa istoga postići to da ćete u datom trenutku barem privremeno postati usredotočeniji. 

Isto tako mit je da će zbog kave vaše tijelo postati dehidrirano. Istina je da kava ima blagi diuretski učinak i da vas zbog toga učestalo tjera na mokrenje, no to se više odnosi na to da je tu riječ o vodi. Kod većine ljudi, ako konzumirate umjerenu količinu kave, što bi bilo ravno unosu između 38 i 400 mg kofeina dnevno, koristi za rad vašeg mozga nadmašuju rizik od dehidracije.

Pobrojimo stoga i pojasnimo još jednom kako kava utječe na naš mozak:

  1. Budnost - kada konzumiramo kofein puno smo oprezniji. Već i ptice na grani znaju da je kofein stimulans i da djeluje na naš mozak tako da ga ubrzava, stoga kada ga unosimo u organizam postižemo budnost, što je sjajno za naš fokus, ali i produktivnost. Nakon što popijemo kavu potrebno je 15 do 45 minuta da ‘sve proradi’, a ukupni učinak potrajat će dva sata.
  2. Dopamin - postavimo to ovako: kava je neurotransmiter zbog kojeg se osjećamo dobro ponajviše jer se unosom kave povećava i razina dopamina u našem mozgu, a dopamin je pak neurotransmiter koji djeluje kao kemijski glasnik i povezan je s krugom nagrađivanja, ali i s motivacijom i užitkom. Kad podvučemo crtu reklo bi se da je kava neurotransmiter zbog kojeg se osjećamo dobro i sretno.
  3. Zaštita mozga - kako starimo tako kofein štiti naš mozak od kognitivnog pada. Veliko istraživanje oko Alzheimerove bolesti pokazalo je da kofein ima višestruko blagotvorno djelovanje i da pomaže normaliziranju moždane funkcije i sprječava neurodegeneraciju. No, morate znati, možda sve te studije jesu pokazale da je ispijanje kave dobro za vaš mozak i da će ga zaštititi, no isto tako kava neće spriječiti ako u vašem tijelu postoje naznake za neurodegenerativni poremećaj. Dobra vijest je ta da je ispijanje tri šalice kave dnevno, osobito ako ste žena u dobi između 65 i 80 godina, povezano s manjim rizikom od demencije.
  4. Antioksidans - priče da je kava bogata antioksidansima nije samo priča, no to ne znači da sada morate pojačati unos iste. Radije potražite svoje antioksidanse u lisnatom zelenju i bobičastom voću.
  5. Pamćenje - još je jedna u nizu studija, ovoga puta objavljena u Nature Neuroscience, pokazala kako je konzumacija jedne šalice kave dnevno, koja u sebi sadrži oko 200 mg kofeina, poboljšala pamćenje nakon učenja u trajanju od 24 sata i to u skupini ljudi od 18 do 30 godina. Kako to točno funkcionira, ne zna se, no vjerojatno bi moglo biti povezano s boljom koncentracijom ili smanjenjem učinka zaboravljanja.

Zaključimo - nitko vas ne može natjerati na ispijanje kave ako ona ne odgovara vašem organizmu, no ovaj popularni napitak uvijek možete prilagoditi dodavanjem zaslađivača, raznih okusa ili mlijeka kako bi vam bio donekle ukusan za ispijanje, ali i kako bi od njega ipak mogli imati barem malo dobrobiti.


Hinterlassen Sie einen Kommentar